Kolumna
15.3.2009 23:59 / programiranje / piše Hrvoje Gazibara

Vrijeme je novac iliti kako brže pisati kôd

Hrvoje GazibaraIskusni web-entuzijast i zaljubljenik u web kao takav započeo je svoj put (vrlo) kratkim izletom u online marketing, da bi se kasnije, zbog nevelikog talenta za kompleksniji dizajn, posvetio jezicima (onim programskim, naravno). Osim epske ljubavi prema php-u i javascriptu, nikako da se odlijepi od dizajna, kompenzirajući to upornošću. Bavi se izradom razno-raznih skripti i mrcvarenjem gotovih rješenja: Wordpress, jQuery...

Pretpostavljam da programiranje/kodiranje ili smatrate zabavom ili dosadnim poslom kojega treba što prije završiti. U koju god grupu da spadate, sigurno i sami znate da vam pisanje kôda možete popiti krv kada morate iznova pisati iste suhoparne stvari, a rješenje problema nigdje se ne nazire. Ako želite saznati kako izliječiti svoje živce i spasiti svoje obližnje od vaše zlovolje, nastavite čitati tekst ili jednostavno preskočite sve do kraja teksta i bacite oko na golišavu sliku (neće riješiti vaš problem, ali kratkotrajno pomaže).

Koristite Frameworke

Onima kojima se lice sada zacrvenjelo i uspuhali su se od bijesa jer smatraju da su frameworci samo igračke za nadriprogramere s inteligencijom na razini prosječne vinske mušice i znanjem kratkorepe euglene (takvo što ne postoji, ali baš me briga) preporučam da se smire jer će dobiti čir na želucu te zato što postoji i ugrožena vrsta kratkodlakih programera iz roda primata, koji si sami pišu frameworke.

Korištenjem frameworka sigurno ćete si olakšati posao jer framework sadrži gotove klase, funkcije i ostale blagodati koje samo trebate povezati kako biste dobili ono što želite. Ovo slaganje lego kocaka nije prava pogodnost koju frameworci pružaju: dokumentacija i moguća određena predodređenost uzoraka za imenovanje klasa, varijabli i sličnih stvari može vam pomoći u radu na projektima u kojima sudjeluje više programera. Ovakav organizirani kôd smanjuje vrijeme potrebno za završavanje nekoga projekta jer je većina kôda već napisana te postoji jedan standard kojega se svi pridržavaju (nema svađa oko imenovanja funkcija jer jednom programeru nikako nije jasno zašto ovaj drugi ne želi prihvatiti njegov način koji je najbolji na svijetu).

Koristite text expander programe

Text expander programi omogućavaju vam umetanje teksta u neki program za obradu teksta korištenjem vlastitih prečaca na tipkovnici. Osim samoga teksta, moguće je napisati i „skriptu“ koja će sadržavati naprednije funkcije (primjerice, moći ćete pozicionirati pokazivač miša na točno određeno mjesto).

Ovakvi programi neopisivo su korisni kod programiranja/kodiranja. Uvijek sam ludio kada sam treba napisati kod za pozivanje stila ili skripte na web-stranicu ili, još gore, osnovnu strukturu web-stranice (osim što oduzima više vremena nego što bi trebalo, nemam volje pamtiti cijelu liniji svakog pojedinog DTD-a). Sada umjesto da trošim vrijeme na pisanje kôda koji se često pojavljuje (umetanje linkova, slika i tako dalje), jednostavno, primjerice, napišem img i pritisnem tabulator, čime dobijem kompletan kôd za umetanje slike na web-stranicu (i to sve za samo 9,99 kuna u posebnoj vikend-akciji).

Ja u ove svrhe koristim Texter; skinite ga i malo se njime poigrajte (ah, te asocijacije). Ako vam se svidi i otkrijete nešto pametno, javite se.

Ako vas detaljnije zanima korištenje ovakvih programa i/ili trebate pomoć oko korištenja, vičite (ako želite moju pomoć, obratite mi se ovdje umjesto da strgate prozore svojim prodornim glasom).

Organizirajte se i razradite ideju

Možda vam ovo ne zvuči previše pametno (kao da ono prethodno je), ali prvo dobro razmislite o onome što želite napraviti pa tek onda krenite na ostvarivanje cilja, odnosno na samo programiranje/kodiranje. Razrađivanjem ideje u glavi spriječit ćete ulazak u slijepu ulicu jer će postojati manja šansa da u nekome trenutnu nećete znati što dalje nego kada krenete programirati na slijepo i probleme rješavati putem (sačuvajte živce i sebi i ljudima oko sebe). Ako treba, napravite neku mapu (tzv. mind-map), obavite brain-storming, crtajte po papiru, predvidite moguće probleme… I na kraju, prisjetite se stare izreke „Bolje spriječiti nego liječiti“.

Uđite u rutinu

Steknite svakodnevne navike prilikom korištenja računala, naviknite se na radnu okolinu koja vas okružuje i nemojte olako mijenjati navike koje steknete. Neke svakodnevne navike omogućit će vam brži rad jer ćete neke stvari raditi gotovo instinktivno i po šabloni: traženje dokumenata relativno kratko traje ako sam se raspored mapa ne mijenja često, odnosno naviknuti ste na njihov položaj; korištenje bilo čega jednostavnije je i brže kada steknete neku naviku.

Vrlo vjerojatno ćete i sami kroz rad otkriti neke stvari koje će vam povećati produktivnost (nevjerojatno je kako mogućnost brzog pisanje pomaže). Nemojte biti škrti, podijeliti svoja znanja s ostalima (da, mislim na sebe).

I da, niste valjda ozbiljno mislili da ćete ovdje pronaći golišavu sliku?

Ispiši Prati kolumne Prati autora

komentari
1.4.2009 10:42 / komentira tutorial

mmikic napisao:
Sad tek skužih da si WM-ovce nazvao kratkodlakim primatima :)


To bi trebalo biti pozitivno. Nadam se da si tako i shvatio.

30.3.2009 20:18 / komentira mmikic

Sad tek skužih da si WM-ovce nazvao kratkodlakim primatima :)

19.3.2009 10:17 / komentira tutorial

Hvala, zbilja se nadam da hoće. ;)

19.3.2009 9:35 / komentira Hrvoje Gosarić

Odlična kolumna, mnogima će ovo pomoći.