Beskraj me opija šumom valova, tišinom u pijesku

More me ljulja stoljećima i zove na dragu obalu; u život, u vječnost, u novi početak. Iz dubine sam vidio obojano sunce na obzorju, nebo u odrazu mora i igru dupina. Kad sam se primakao, vidio sam mali grad i napeto jedro na lađici koja putuje u san. Kao iz nebeske torbe posuti; veći, manji i najmanji otoci, bude radoznalost.

Ipak, najveći je kulturno-povijesni spomenik na otoku grad-muzej, današnji Osor, star četiri tisuće godina. Vjekovi tutnje u svakom kutku ovoga prostora. O tome svjedoči i Muzej sakralne umjetnosti, nekadašnji biskupski dvor, Arheološka zbirka te Katedrala iz 15. stoljeća u kojoj se čuvaju relikvije sv. Gaudencija, biskupa i zaštitnika Osora. Predaja kaže kako je baš on zaslužan što su s otoka nestale sve zmije otrovnice, pa se danas ovdje susreću samo neotrovne zmije i gušteri te zakonom zaštićen macaklin. Već tradicionalno, u Katedrali se održavaju Osorske glazbene večeri– festival klasične glazbe. Danas je Lošinj poželjna turistička destinacija u kojoj ćete ponovno moći pronaći sebe. Počeci turizma na Lošinju vezuju se uz zdravstveni turizam jer je blagodati klime i vegetacije otoka prva otkrila mudra austrougarska aristokracija. Osim što su Lošinj proglasili klimatskim lječilištem, u njemu su dali izgraditi brojne vile i ljetnikovce, koji obnovljeni, i danas krase Lošinj. Njihov slijed prate i novoizgrađeni hoteli koji se neprestano obogaćuju novim sadržajima. Neki od njih već ponosno nose oznaku sa četiri zvjezdice, nudeći usluge wellness centara te bazene sa grijanom morskom vodom, dok se ostali pretvaraju u manje obiteljske hotele i pansione. U privatnom smještaju imat ćete prilike upoznati ljubazne domaćine – njegove običaje, tradiciju. Doživjet ćete simfoniju boja, mirisa i okusa uživajući u otočnoj, tradicionalnoj kuhinji temeljenoj na samoniklom, aromatičnom bilju i maslinovom ulju. Iznova će vas iznenaditi okus naše mlade janjetine i kvarnerskog škampa, aromatičnost domaće rakije sa začinskim biljem i buke našeg lokalnog vina sa Suska. Lošinj nudi kampove smještene po čitavom otoku, uz more, s prekrasnim plažama zaštićenim od sunca borovom šumom. Na taj način posjetiteljima pružaju prirodnu aromaterapiju! Miomirisni programi oživljuju se tijekom čitave godine, darujući imena mjesecima prema, samoniklom i autohtonom bilju, nudeći bogatstvo zdravih i jedinstvenih mirisa i okusa.

Zaljubljenicima u aktivni odmor, tijekom čitave godine, pruža se mogućnost korištenja uređenih staza koje su duge 220 km, a protežu se na čak pet otoka. Staze i šetnice vode kroz raznolik i miomirisan prirodni prostor, a mogu vas dovesti i do skrivenih zaseoka i šarmantnih mjesta: Beleja, Ustrina, Punte Križa, Nerezina, Sv. Jakova, Ćunskog ili Artatora. Znatiželjnici će rado zaroniti u naše podmorje prepuno pećina i grebena, a oni kojima je draža površina mora, zadovoljstvo će pronaći u jedrenju, surfanju, skijanju i sportskom ribolovu. Nakon aktivno provedenog dana, sigurno ste željni opuštanja i zabave. Uplovite u lošinjsku noć! Obiđite konobe sa „živom“ glazbom, noćne klubove, poslušajte jazz-festival i dobru klapsku pjesmu, zavolite lošinjske narodne plesove i nošnju folklornih skupina. Nikako nemojte zaboraviti pogledati u nebo, jer ono je bilo i ostalo najzvjezdanije još iz vremena Spiridona Gopčevića (Lea Brennera) koji je Lošinj odabrao za svoju zvjezdarnicu Manora. Vodili su me i pokazivali, nakon restauracije, po domovini i svijetu, ali ovakvo podneblje i ljude nigdje nisam susreo. Sada sam siguran kako nisu slučajno ostavili moj brončani kip grčkog atleta, visok 192 cm, star više od dvije tisuće godina, baš između lošinjskih otoka. Znali su da je ovdje mjesto za mene, mjesto u koje ću se sigurno vratiti.

Povijest otoka i kultura:

Najstarija naselja na otocima (Lubenice, Osor, Beli) pamte povijest dužu od 4000 godina, a rimski grad Osor bio je sjedište biskupije u IX. stoljeću. Gotovo nenastanjen do sredine 13. stoljeća, Lošinj se do 19. stoljeća razvio u jednu od vodećih regionalnih pomorskih sila, a grad Mali Lošinj, iza Trsta, u drugu najvažniju luku na Jadranu. Lošinjani su bili cijenjeni po svojoj vještini izrade jedrenjaka, ali i kao najbolji pomorci na Mediteranu. Upravo u tom razdoblju definiran je arhitektonski izgled centra Malog Lošinja koji je gotovo nepromijenjen ostao i do danas. Mjesto Mali Lošinj imalo je u 19. stoljeću šest brodogradilišta. Zahvaljujući njima, Mali Lošinj postao je europska brodograđevna i brodarska sila – brojem izgrađenih jedrenjaka duge plovidbe uzdigao se jedno vrijeme u austro-ugarskoj brodogradnji na drugo mjesto. Lošinjsko brodarstvo imalo je u drugoj polovini 19. stoljeća gotovo 150 jedrenjaka, što je više od cijele susjedne Istre. Plovidba na jedra dostigla je vrhunac između 1855. i 1870., kada na lošinjskim jedrenjacima plovi 1.400 kapetana i mornara. Među najpoznatijim su lošinjskim brodograditeljima i brodarima obitelji Karatanich, Tarabochia, Martinolich (budući osnivači brodogradilišta u Monfalconeu), Cosulich (današnji vlasnici brodarske tvrtke u Trstu).

Bogato kulturno naslijeđe otoka prisutno je na svakom koraku. Crkvice, samostani, renesansne zgrade, bazilike i antički ostatci nalaze se posvuda na otoku.Galerija u Malom Lošinju čuva izuzetno bogatu umjetničku zbirku hrvatskih umjetnika, dar prof. Andra Vida i Katarine Mihičić i zbirku stranih europskih umjetnika, dar Giuseppea Piperate. Muzejsko galerijski prostor Kula u Velom Lošinju svjedoči o pomorskoj tradiciji otoka. Stalni postav ima zadaću predočiti slojevitu povijest Lošinja, s posebnim težištem na slavnoj pomorskoj prošlosti. Osim stalnog postava osiguran je i prostor za održavanje povremenih likovnih i muzejskih izložbi. O bogatom kulturnom životu svjedoči i otkriće dragocjene skulpture, nađene u lošinjskom podmorju, koja predstavlja grčkog atleta Apoksiomen. Grad Osor zapravo je muzej na otvorenome u kojemu su umjetnici svih epoha ostavili svoj trag, od suvremenog Meštrovića do ostataka antičkih zidina, utvrda, prve ranokršćanske bazilike; grad-muzej čiji vrtovi i parkovi u zelenilu kriju tragove prastarih antičkih vila, renesansnih portala i samostana. Gradić koji je u isto vrijeme i povijest i muzej, ljeti postaje jedinstveni scenski prostor bogat kulturnim događanjima među kojima se ističu Osorske glazbene večeri.

Počeci turizma:

Počeci turizma sežu u 1885. godinu kada se kao prvotni oblik turizma na otoku pojavio zdravstveni turizam.21. siječnja 1885. godine registriran je prvi turist ovog otoka. Prvi hotel u Malom Lošinju zvao se Vindobona, a izgrađen je 1887. Zahvaljujući izuzetnim karakteristikama klime Lošinj je 1892. proglašen klimatskim lječilištem, ukazom Ministarstva zdravstva Austro-ugarske monarhije. Lošinj je postao jedno od omiljenih odmorišnih destinacija Austro – ugarske aristokracije koja je na otoku izgradila brojne vile i ljetnikovce koje ga i danas krase. I danas je Lošinj poznat kao klimatsko lječilište u liječenju bolesti dišnih putova i alergija. Otok je idealan za tjelesni i duševni oporavak, osobito u zimskim, proljetnim i jesenskim mjesecima. Hotelijeri nude vikend i tjedne programe oslobađanja od stresa te razne druge wellness programe. Godine 1893. dobio je Mali Lošinj radi vedrine neba i vrlo dobre vidljivosti dobro opremljenu Zvjezdarnicu, koja je ubrzo stekla svjetski glas, te su ovamo dolazili astronomi iz raznih zemalja Europe i Amerike. Ljetni se turizam počeo sve više razvijati na Lošinju poslije 1905. g. kada su bila izgrađena kupališta, hoteli i pansioni na Čikatu. Tada je već ovaj predio bio ogrnut gustom šumom, izgrađenim obalnim šetalištem (6 km) te čitavom mrežom šetališnih putova (17 km).

Gastronomija:

Specijaliteti bazirani na namirnicama iz mora, jela pripravljena po starim receptima uz jaku zastupljenost lokalnih aromatičnih trava, začinskog bilja i maslinovog ulja osnovne su značajke ove kuhinje. Pršut, ovčji sir, slane srdele, salata od mekušaca neka su od hladnih predjela koja treba probati. Za toplo predjelo nude se razni rižoti i tjestenine s plodovima mora, maneštre, primorski brodet. Svježa morska riba, škampi i lignje na razne načine, školjke, janjetina pod pekom spacijaliteti su ovih otoka. Od domaćih salata nudi se salata od rige i radiča, a i jelima se dodaje svježi mažuran, bosiljak, kadulja, matičnjak, majčina dušica, ružmarin i lovor. Ne smije se zaobići ni vino i domaća rakija sa začinskim biljem. Preporučamo lokalna vina sa otoka Suska. Po cijelom otoku postoji čitav niz restorana, konoba i drugih ugostiteljskih objekata koji uz mnoga jela s međunarodnog i nacionalnog jelovnika nude specifična jela otočne kuhinje.

Mjesta:

Veli Lošinj- smješten je u uskoj uvali na jugoistočnoj strani otoka Lošinja, u podnožju brda Sv. Ivan. Visoke kuće, u prvom redu oko luke, te brojne raskošne vile s lijepim vrtovima, glavne su značajke ovog lijepog gradića, koji je sa svojih 1000 stanovnika, drugo naselje po veličini na otoku. Interesantno je spomenuti da je nekada Veli Lošinj (Velo selo) bio veći od Malog Lošinja (Malo selo), ali se Mali Lošinj kroz povijest brže razvijao, te je danas situacija obrnuta, ali su nazivi ostali do današnjih dana. U uskim uličicama Velog Lošinja, kroz “portune” vide se raskošne vile nekadašnjih kapetana, brodovlasnika i bogate gospode. U vrtovima tih vila skupljeno je 80-tak vrsta različitog bilja, dok u velološinjskom parku, ispred današnjeg liječilišta, a nekadašnje rezidencije nadvojvode Karla Stjepana, ima više od 200 botaničkih vrsta. U neposrednoj blizini Velog Lošinja smještena je mala ribarska lučica Rovenska, koja plijeni pažnju svojom prekrasnom plažom, ribarskim ugođajem, tradicijom ljudi koji su svoj život posvetili moru i izravnom dodiru s prirodom.

Mali Lošinj- je najveće naselje na otoku, smješten sa južne strane lošinjskog zaljeva, te je zahvaljujući tom položaju postao značajno pomorsko i trgovačko, a danas i turističko središte. Smješten je u uvali Augusta, najvećoj zatvorenoj uvali ovoga otočja. Sa 7.000 stanovnika, danas je Mali Lošinj najveći otočni grad na Jadranu. Počeci Malog Lošinja sežu u 12. stoljeće kada je na otok Lošinj došlo dvanaest hrvatskih obitelji nastanivši se u istočnoj uvalici Sv. Martin. Prvi hrvatski doseljenici bili su stočari i poljoprivrednici, kasnije prelazeći na ribarstvo, pomorstvo i brodogradnju selilo se i cijelo naselje prema obali. Zlatno doba Malog Lošinja bio je konac 19. stoljeća kada je, zahvaljujući moru i pomorstvu “Malo selo” postalo pomorski gradić. Zbog velikih promjena i krize pomorstva na ovom području, prelaskom sa jedrenjaka na parobrode, činilo se da je sudbina takvih i sličnih gradića zapečaćena. Otkrivanjem zdravstvenih učinaka otočne klime, te nastajanjem nove privredne grane, turizma, otvorena je nova stranica u povijesti Malog Lošinja. Danas je Mali Lošinj jedan od glavnih turističkih centara na Jadranu, poznat u svim europskim turističkim krugovima o čemu svjedoče mnogobrojni vjerni gosti, koji ga posjećuju svake godine iznova. Mali Lošinj je dobitnik titule šampiona turizma 2007. godine, i hrvatski kandidat za Zlatni cvijet Europe 2009.
Osor- na mjestu gdje su se otok Lošinj i Cres najviše priljubili smjestio se gradić koji je u antička vremena doživio svoj trenutak slave. Zahvaljujući prokopanom kanalu (Cavata, Kavuada, Cavanella), koji je omogućavao prolaz i plovidbu iz jednog mora u drugo, ovdje se u prošlosti odvijao glavni tranzitni promet između Sjevernog Jadrana i dalmatinske obale, što je od Osora učinilo internacionalnu luku. Temelji gradskih zidina otkrivaju drevnu povijest čiji tragovi sežu u pretpovijest do IX. st. prije Krista, a ime gradića, Osor – Apsoros za koje se smatra da potječe od imena antičkog junaka Apsirta, brata nesretne Medeje, čini ovaj starodrevni gradić mitskim. Antički gradski trg na kojemu se nalaze prekrasne zgrade iz XV. i XVI. st., gradska vijećnica s natkrivenom ložom (danas Gradski muzej), biskupska palača te velebna katedrala sa zvonikom sačinjavaju povijesnu jezgru grada. Cijeli je grad Osor zapravo muzej na otvorenome u kojemu su umjetnici svih epoha ostavili svoj trag, od suvremenog Meštrovića do ostataka antičkih zidina, utvrda, prve ranokršćanske bazilike; grad-muzej čiji vrtovi i parkovi u zelenilu kriju tragove prastarih antičkih vila, renesansnih portala i samostana. Gradić, koji je u isto vrijeme i povijest i muzej, ljeti postaje jedinstveni scenski prostor bogat kulturnim događanjima među kojima se ističu Osorske glazbene večeri, koje se tijekom ljetnih mjeseci održavaju od 1976. godine. Turistička ponuda gostima pruža organiziran i uređen smještaj u kućnoj radinosti u samome gradu, dok se izvan grada, uz more, nalaze dva autokampa s plažama te restoranima.

Nezerine- lijevo od glavne ceste, podno brda Osoršćice, smještene su Nerezine, prvo mjesto na koje nailazimo na otoku Lošinju. Mjestom dominira zvonik franjevačke crkve sa samostanom (XV. st.). Unutrašnjost crkve krije sakralna umjetnička djela među kojima se svojom ljupkošću ističe slika Bogorodice s djetetom, nepoznatog venecijanskog slikara iz XV. st. Nerezine su mjesto koje se postupno iz težačke i pastirske jezgre razvilo u ribarsko i pomorsko naselje s brodogradilištem poznatim po svojim majstorima i izradi brodova od drva. Stari škver još uvijek radi, a uređuje se i nova marina koja će obogatiti turističku ponudu mjesta. Dva turistička naselja, dva kampa, dva nova malena obiteljska hotela, kao i velik broj privatnih soba i apartmana nude ugodan smještaj, a restorani odličnu kuhinju.