Dalmatinska vinska cesta

Posjetiti drugi po veličini hrvatski poluotok, poluotok Pelješac, a ne vidjeti pelješke vinograde i nepcima ne priuštiti zadovoljstvo kušanja vrhunskih vina jednostavno je nemoguće. Škrta zemlja i mukotrpan rad vrijednih pelješčana proizveli su čuvena vina koja su ime Pelješac učinila poznatim u svijetu. Na poluotoku Pelješcu, u južnoj Dalmaciji, pripremaju se novi projekti koji će značajno obogatiti turističku ponudu regije ali i cijele Hrvatske – uređenje te turistička valorizacija povijesne Napoleonove ceste te otvaranje muzeja vina. Oba projekta je podržalo Ministarstvo turizma Republike Hrvatske. Iako još nije posve sigurno hoće li ih turisti vidjeti već sljedeće godine, već se sada zna da će se zahvaljujući ovim projektima od zaborava sačuvati prošlost i tradicija ovoga kraja. Muzej vina tek je jedna od atrakcija koja bi trebala privući turiste. Naime, u turističkom kompleksu bi se uz uljaru i vinariju te nekadašnje načine proizvodnje vina i ulja predstavila zbirka pisanih materijala i predmeta i iz antičkog doba pa bi ovaj muzej gostima omogućio da sagledaju život i dio običaja na Pelješcu tokom više stoljeća pa i tisućljeća.

Napoleonova cesta, izgrađena prije dva stoljeća, prolazi najljepšim dijelovima Pelješca a uz nju se nalazi i više spomenika nulte kategorije što svakako dodatno povećava njezinu turističku vrijednost. Na potezu od Stona, kojeg mnogi zovu malim Dubrovnikom do Ponikava pa iznad planine Sveti Ilija (961 metar) te dalje poluotokom, cesta je u dobrom dijelu sačuvana što olakšava njezinu turističku valorizaciju. Nastavak projekta očekuje se prema Dubrovniku, Neretvi i Splitu. Inače, poluotok Pelješac, smješten na hrvatskom jugu, drugi je po veličini hrvatski poluotok, odmah iza Istre na sjevernom Jadranu. Obrastao zimzelenom vegetacijom te mediteranskim biljem, ovaj je kraj stoljećima poznat po vinogradarstvu, maslinarstvu te uzgoju voća i povrća. Zahvaljujući iznimno lijepoj prirodi, blizini Dubrovnika i otoka Korčule poluotok Pelješac je turistički vrlo atraktivan. Najvažnije turističko središte je Orebić poznat po bogatoj turističkoj ponudi te kao trajektna luka kojom je obližnji otok Korčula najkraće povezan s kopnom.

Dingač- vrhunsko crno vino koje svojom kvalitetom par excellence predstavlja sam vrh Hrvatskih crvenih vina, zaštićeno je 1961 godine u Ženevi međunarodnim konvencijama. Južne strmine kamenih lokaliteta Dingač na poluotoku Pelješac, dom su autohtonoj sorti plavac mali, koja ovdje izrađa vrhunskom kvalitetom. Pejzaž kojeg karakterizira izrazita osunčanost i odsjaji nepreglednih morskih površina, nadopunjuje se s idealnim klimatskim okružjem, koje sorti plavac mali daje ovdje doista iznimna obilježja. Ovo je vrhunsko vino ekološki posve zdrav proizvod. Površine pod Dingačem strogo su ograničene, a berba se obavlja ručno. Vino je tamno rubinske boje, vrlo izraženo raskošnog bukea protkana finom aromom sorte plavac mali. Dingač se odlikuje punoćom okusa, laganog trpkog a opet skladnog, koji se dugo zadržava u ustima. Ovo vrhunsko dalmatinsko crveno vino idealno će se slagati s ukusnim jelima od tamnog mesa ili ponajboljom ribom. Poslužuje se čisto i rashlađeno do temperature od 18ºc. Sadržava 13-14%vol.alkohola

Postup– takoder vrhunsko crno vino. Na južnoj strani Pelješca, nedaleko od staništa Dingač, između Mokala i Trstenika, smjestio se lokalitet Postup, dakako, škrta kraška zemlja, koliko uzima na količini prinosa toliko i još više vrača kakvoćom suncem nadojenih grozdova plavca malog. Postup je tamne rubinske boje, pun, skladan, s novom trpkosti u ukusu koji ublažuje sadržaj šećera. Ovo teško vino zaslužuje da odleži u teškim hrastovim bačvama i prikladno je za arhiviranje. Postup je za razliku od Dingača pomalo blažih sastojaka, iako jačih od drugih plavaca. Ovo vino puna okusa izvrsno će pristajati uz jela od tamnih mesa, divljač, pečenu plavu ribu ili lignje. Postup će osobito zaiskriti u čašama, rashlađen na temperaturi od 16 do 18ºc. Sadržava 13-14% vol. alkohola.

Plavac mali- autohtona sorta Dalmacije, ali ako se uzme u obzir najjužniji položaj, a to je svakako Pelješac, onda je ovo vino toplo, puno, finog i raskošnog okusa. Plavac Mali je tamno rubinsko crvene boje, raskošnog bukea, s izraženom specifičnom aromom. Obzirom da je ovo suho vino, godi uz prženu ribu, posebno lignje, bogate rižote, meso na žaru i sva druga jela. Sadrži 12 % vol. alkohola i 5-6 g/l.
Otok Brač
Najimpresivniji vinogradi otoka Brača su na njegovim južnim padinama poviše Bola. Vinogradi su ovdje našli utočište na kosim, malim poljima i terasama, a dio njih utisnut je između litica koje se strmo spuštaju prema prelijepim plažama. Zbog strmosti vinogradi su savršeno položeni prema suncu. Gledajući strme vinograde iz turističkog središta Bola, uz čašu tamnocrvenog, gustog plavca ugodne trpkosti i posebnog bukea, može se uživati u otočnim specijalitetima. Vrhunsko vino dobiveno od grožđa s ovih položaja puni u boce PZ Bol, Hrvoje Baković i Jakov Carević.

Kvalitetno tlo i blagotvorno dalmatinsko sunce omogućili su vinovoj lozi rađanje bogatih grozdova od kojih se tradicionalno proizvode najznamenitija hrvatska crna vina porijeklom s pelješkog poluotoka: “Dingač”, “Postup”, “Plavac” i “Pelješac”.
Otok Hvar
Otok Hvar izvrstan je za uzgoj vinove loze zbog klimatskih uvjeta koje obilježava blaga mediteranska klima s najvećom insolencijom u Hrvatskoj od 2697 sunčanih sati u godini. Hvarsko se vinogradarstvo po sastavu tla i sortama može podijeliti na dva različita dijela: vinogradarstvo na južnim padinama otoka i u starogradskojelšanskom polju. Šetnja među lozom u polju vraća u prošlost, jer su ovdje prve vinograde podigli, u godinama prije Krista, stanovnici grčkog naselja Faros, čiji se ostaci nalaze na rubu polja. Danas tu prevladavaju izvorne bijele sorte: bogdanuša, cetinka, mekuja i dr. koje su rijetko zastupljene u drugim područjima, te maraština, trbljan i dr. Prema predaji, vino bogdanuša (puni ga u boce Dalmacijavino Hvarske vinarije Starigrad i Plančić Svirče) zbog iznimne kakvoće pilo se za vjerskih blagdana, pa u tome treba tražiti korijene naziva ove sorte grožđa. Vino dobiveno od ove sorte grožđa zelenkastožute je boje, puno, skladno, s okusom ugodne lagane gorčine.

Vino od grožđa maraštine svojstvene je žute do zlatnožute boje, fine arome, punog i veoma skladnog okusa. Potpuno su različite, mnogo surovije i slikovitije vinogradarske površine s južne strane otoka. Do njih se stiže iz polja jedino uskim tunelom probijenim pokraj vinograda u mjestu Pitve. Da bi se potpuno doživio ovaj vinogradarski raj, treba ga pogledati s mora, jer se krševitom kosom vinogradi strmoglavo obrušavaju prema moru. Do mnogih vinograda teško je i doći, a kamoli ih ručno obrađivati, što je ovdje jedino moguće. Ove surove položaje oplemenjuju i uokviruju slikovita mjesta Ivan Dolac i Sveta Nedjelja u kojima se može uživati u rubincrvenom, vatrenom plavcu, harmoničkog okusa s laganom dozom gorčine. Vrhunsko vino dobiveno od grožđa s ovih položaja puni u boce Dalmacijavino Hvarske vinarije pod nazivom Faros, Zlatan Plenković pod etiketom Zlatan plavac i PZ Svirče kao Ivan Dolac. Na južnoj strani otoka, ali zapadnije, mjesto je Milna, vinogradarska oaza bijelih sorata grožđa, od kojih ima najviše maraštine i trbljana (puni ih u boce Luviji-Bracanović i A. Tudor).
I najveće mjesto na otoku, grad Hvar, smjestio se na rubu bisernih vinograda. U gradu je atrakcija i umjetnička slika koja prikazuje vrčeve i čaše s tamnim, crnim vinom, koji kod promatrača stvara dojam da je nepoznati majstor bio nadahnut baš vinima proizvedenim od grožđa iz hvarskih vinograda. Pakleni otoci Na Paklenim otocima rasutim po moru nasuprot gradu Hvaru novi su nasadi vinove loze pošip (vino puni u boce Luviji-Bracanović). Tako je i ovaj prirodni biser dobio vinogradarsko »bogatstvo«. Dalje na pučini, kao odvučeni usamljeni brod koji prkosi vjetrovima i valovima, smjestio se otok Vis. Mnogobrojni arheološki nalazi dokazuju da se ovdje loza kontinuirano uzgajala više od 2000 godina. Na Visu su vinogradi raspršeni po cijelom otoku. Ima ih na strmim padinama prema mjestu Komiži, ali i u polju na nekadašnjem ratnom aerodromu. Na otoku su zastupljenije bijele sorte od kojih najviše ima trbljana, vugave, kurtelaške, maraštine i dr. Prema nekim mišljenjima, najstarija sorta na ovom području je vugava koja navodno vuče korijene još iz vremena grčke kolonizacije, prije Krista, kada se ta loza uzgajala na istim površinama. Vugava ili bugava, kako je naziva lokalno stanovništvo, vinogradarski je simbol otoka Visa.
Odlikuje se upečatljivom zlatnožutom bojom, posebnom aromom sorte, a po mnogima ima raskošni medni okus i punoću. Zato se za nju često kaže da se više jede nego pije. Vugavu se može posebno osjetiti kada ujesen započne jematva u Visu i Komiži te se otvore konobe i iznesu bačve. Tada zamiriš u cijela mjesta osebujnim mirisom, označavajući novu berbu i novi život vugave. Vugava je ranodozrijevajuća sorta pa najčešće s njezinim branjem počinje berba u Dalmaciji. Ovo vino proizvodi više proizvođača otoka Visa (PZ Podšpilje, Lipanović, Sviličić i dr.) pod raznim etiketama. Od crnih sorata na otoku Visu najzastupljeniji je plavac mali (puni ga u boce Vinogradar, PZ Vis, Poduje i dr.).

Otok Biševo
Poseban je ugođaj posjet ekološki potpuno očuvanom otoku Biševo (3 n.m. jugozapadno od otoka Visa), koji je poznat po prirodnom fenomenu Modroj špilji. Biševo po mnogima predstavlja vinogradarski raj. Najviše je vinograda u pjeskovitim poljima u središtu otoka, međutim kvalitetniji su vinogradi na padinama prema moru. Tu raste isključivo loza sorte plavac mali. Kao i na otocima Hvaru, Braču i Visu i ovdje je plavac vrlo bogatog ekstrakta tamne rubin boje, puna okusa, visokog postotka alkohola s izrazitom aromom koju karakterizira lagana gorčina i raskošni buke. Vrhunsko vino dobiveno od grožđa s ovih položaja proizvodi PZ Komiža.