Krka

U bezvodnom kršu Dalmatinske Zagore, svoj put prema moru probila je rijeka Krka, prirodni fenomen krša. Područje rijeke Krke obiluje tragovima drevne naseljenosti. Najstariji nalazi su još iz doba paleolitika. Arheološkim istraživanjima pronađeni su ostaci keramike, kremenih nožića i kostiju. Uz desnu obalu Krke, od Skradina prema Skradinskom buku, nalaze se ostaci vodovoda rimske Scardone, a na širem području i ostaci više staro-hrvatskih utvrda iz 14. stoljeća.

Zrak uz rijeku je čist i tvori egzotičnu mješavinu mirisa vegetacije i bistre vode. Za sunčanih dana nad Skradinskim bukom često se pojavi spektar duginih boja. Umjesto da protrčite, ispod duge se možete okupati. A hrabar i romantičan zagrljaj moguć je uz postranična mala slapišta. Osebujnom ljepotom svog velikog kanjona, kaskadnim tokom, čudesnim sedrenim tvorevinama, špiljama, zelenim dolinama i bujnom vegetacijom, Krka je jedno od najljepših i najomiljenijih izletišta Dalmacije. Iz godine u godinu privlači desetke tisuća posjetitelja, koji ovamo hrle brodom iz Skradina ili cestom prema Drnišu sa ulazima u Lozovcu i kod Roškog slapa. Jedinstvena prirodna ponuda dopunjena je jelima sa roštilja, domaćim proizvodima i suvenirima, a posjetitelji mogu vidjeti i stare, ponovno oživjele kamene mlinice te gospodu u narodnim nošnjama kako rade za tkalačkim strojevima. Baš kao nekad.

Nacionalnim parkom Krka je proglašena 1985. i sedmi je Nacionalni park Hrvatske. Smješten je u cijelosti na području Šibensko-kninske županije, a obuhvaća površinu od 109 km2 uz tok Krke: dva kilometra nizvodno od Knina do Skradina i donji tok Čikole. S potopljenim dijelom ušća duga je oko 72,5 km i po dužini je 22 rijeka u Hrvatskoj. Rijeka Krka izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina podno 22 m visokog, zimi bučnog a ljeti bezvodnog Topoljskog slapa, Velikog buka ili Krčića slapa. Dužina slatkovodnog vodotoka je 49, a bocatog 23,5 km. Značajni pritoci rijeke su Krčić, Kosovčica, Orašnica, Butišnica i Čikola s Vrbom. Sa svojih sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 242 m Krka je prirodni i krški fenomen. Svojim donjim tokom rijeka Krka protječe kroz Prukljansko jezero, te utječe u 9 km dugačak Šibenski zaljev. U NP Krka posebno se ističu dva kulturno povijesna spomenika: Franjevački samostan na otoku Visovcu i manastir Krka, a u nizu slikovitih naselja na poduručju parka najzanimljivi je Skradin, gradić zaštićen kao spomenik kulture.

Skradinski buk- ovaj lokalitet obuhvaća najatraktivniji i za posjećivanje najbolje uređeni dio Nacionalnog parka. Razgledavanje Skradinskog buka je kružno i traje oko 2 sata i uključuje:

-šetnja stazama i mostićima koji prate formiranje slapova
-posjet prezentacijskim sadržajima koji su uključeni u cijenu ulaznice
( razgledavanje mlinica s pripadajućim sadržajom: etno zbirka, stupa, valjavice, mlinovi te tkalačka radionica uz stručnu prezentaciju i demonstraciju)
– ostalo (suvenirica, buffet i sl.)

Obilazak Skradinskog buka nastavlja se izletom isključivo plovilima Javne ustanove parka smještenim na gornjem pristaništu rijeke Krke do otočića Visovac ili do Roškog slapa što se posebno plaća.

Roški slap- po broju posjetitelja drugi je lokalitet Nacionalnog parka “Krka”. Može se posjetiti tijekom cijele godine. Najatraktivniji prilaz vodenim je putem izletničkim plovilima Javne ustanove Nacionalni park “Krka”. Do Roškog slapa može se doći i javnim prometnicama:

1) Šibenik-Pakovo selo-Ključ-Širitovci-Roški slap;
2) Šibenik-Dubravice-Rupe-Laškovica-Roški slap (neasfaltirana u dužini 4 kilometra i
3) Drniš-Roški slap.

Razgledavanje Roškog slapa obuhvaća:
– šetnju pješačkom stazom uz obalu rijeke Krke do pristaništa iznad “Ogrlica” odakle polaze izletnička plovila Javne ustanove Nacionalni park “Krka” u obilazak dijela gornjeg kanjona rijeke.
Izlet na Roški slap u trajanju od četri sata uključuje:
– vožnja gornjim tokom rijeke Krke
– posjet franjevačkom samostanu – crkva i muzej te razgledavanje otočića u trajanju od pola sata
– vožnja kanjonom “Među grede” prema Roškom slapu
– razgledavanje Roškog slapa

Visovac- od Roskog slapa do Skradinskog buka je 13 km dugo jezero. Nakon pitomog i sirokog jezera slijedi prolaz kroz najstrmiji i najimpresivniji dio kanjona Krke zvanog “Grede”. Jedna od okomitih stijena nosi ostatke utvrde Kamicak koju je u 13 st. sagradila obitelj Ugrinic. Na izlazu iz “Greda” ulazi se u prosirenje Visovackog jezera. Jezero je ime dobilo po otocicu osebujne ljepote, Visovcu. Prvi vjerodostojni spomen otoka Visovca darovnica je kralja Ljudevita Anžuvinskog kojom je grad Rog i otok Visovac 1345. godine darovao knezu Budislavu Ugriniću, sinu Ugrina iz Bribira. Otok su pod zaštitom hrvatskih velmoža naselili pustinjaci sv. Augustina koji su na goloj litici izgradili maleni samostan i crkvicu posvećenu sv. Pavlu (14.st.).
Ostaci klaustra s bunarom i kapela tih zdanja sačuvani su i danas. Otok Visovac tijekom burne povijesti uvijek je bio oaza mira i molitve na kojem su franjevački samostan i crkva bili tvrđava duhovnosti, morala, vjere, hrvatske kulture i nacionalnog identiteta. Franjevci su na Visovac došli 1445. godine. Otok im je darovao gospodar utvrde Kamička Grgur Utješinović. Zatečeni augustinski samostan franjevci su proširili i preuredili prema svojim potrebama.

Novu crkvu sagradili su na sjevernoj strani samostana, a augustinsku su pretvorili u sakristiju. Crkva je izgrađena pri kraju 15. ili početkom 16. st. ali svakako prije nego što je Visovca potpao pod tursku vlast 1522. godine. Samostan je za vrijeme Kandijskog rata zapaljen i srušen, a crkva je jako oštećena. Nakon rata franjevci se 1672. vraćaju na otok Visovac i započinju obnovu crkve i samostana. Crkva je do 1694. produljena i proširena, a uz staru apsidu nadodana je još jedna (sv. Križa). 1700. izgrađen je dio samostana uz kor, a 1715. izgrađena su dva kata novog krila samostana prema jugu. Najstariji ocuvani detalji su bunarska kruna iz 14. st. te neki dijelovi klaustra 15. st. U samostanu se cuva vrlo vrijedna zbirka knjiga i umjetnina,a izmedju ostalog i 620 turskih dokumenata.

Flora- područje parka Krke pripada južnoeuropskom (mediteranskom i submediteranskom) području, koje se zbog osebujnog položaja te mozaičnog rasporeda različitih tipova staništa odlikuje izuzetno bogatom i raznolikom florom i faunom. Utvrđeno je 860 vrsta i podvrsta biljaka, među kojima je više ilirsko-jadranskih endema. Bogatstvom biljnih vrsta, na kontaktu toplih i suhih te vlažnih i sjenovitih staništa, posebno su zanimljivi Roški slap sa svojom kanjonskom vegetacijom i Skradinski buk koji pruža mogućnosti promatranja biljnih vrsta sedrenih barijera.

Fauna- u rijeci Krki obitava 18 vrsta riba, među kojima je 10 endema, što je svrstava u prirodne spomenike najviše kategorije. Trščaci, ujezereni dijelovi toka i zamočvarene livade obiluju vodozemcima i pticama, a šikare i kamenjari gmazovima. Brojnost vrsta (222), struktura zajednica ptica te veliko značenje Krke za proljetne i jesenske seobe uvrštavaju ju u orninitološki najvrjednija područja Europe. Među sisavcima najvrijednija je fauna šišmiša, koja sadrži 18 vrsta, uglavnom ugroženih ili pred izumiranjem u Europi.

Sedra- je iz vode istaloženi vapnenac koji stalno izgrađuje i podiže sedrene barijere ili pragove i stvara slapove. Proces nastajanja sedre naziva se osedravanje; to je stalan, dinamičan proces međusobnog djelovanja fizikalno-kemijskih čimbenika i živih organizama u vodi. Taloženje sedre odvija se samo u vodama s otopljenim kalcijevim bikarbonatom, pa je prema tome glavni uvjet da do taloženja sedre dođe, dovoljno otopljenog bikarbonata u vodi. Kalcijev bikarbonat u vodi nastaje otapanjem vapnenca ugljičnom kiselinom. Teren kroz koji protječe Krka izgrađen je uglavnom od vapnenca pa voda s ugljičnom kiselinom može na tom terenu stvarati bikarbonatske otopine. Ugljična kiselina dolazi u vodu iz atmosfere preko oborina ili iz slojeva u kojima se raspadaju organske tvari.

Sedra se u rijekama taloži najviše na mjestima gdje se voda rasprskava. Na tim mjestima, uz pomoc ugljične kiseline dolazi do cijepanja bikarbonata i taloženja netopivog karbonata.
U cilju očuvanja prirodnih ljepota, u Parku je zabranjeno:

– ploviti uzvodno od Skradinskog mosta
– kupati se izvan mjesta označenih za kupanje
– ronjenje i lov podvodnom puškom
– rekreacijski ribolov bez propisane dozvole
– lov, hvatanje i uznemiravanje divljači i drugih životinjskih vrsta
– branje i oštećivanje biljaka
– razbijanje i oštećivanje sedre
– kampiranje i loženje vatre
– odlaganje smeća i onečišćavanje vodotoka
– snimanje za komercijalne svrhe