Zagreb

Zagreb je doista bogata riznica civilizacijskog i kulturnog naslijeđa, od pretpovijesnog doba (spilja Veternica, starije kameno doba) i arheoloških nalaza rimske kulture (Šćitarjevo) do naših dana. Povijesni dio grada, Gornji grad i Kaptol, jedinstvena je urbana jezgra i u europskim razmjerima, pa je cilj svakoga turističkog razgledavanja Zagreba. Tom starom gradskom jezgrom, njezinim ulicama i trgovima, može se proći u ugodnoj šetnji, polazeći s Trga bana Josipa Jelačića, središnjeg trga i srca Zagreba, ili pak uspinjačom iz obližnje Tomićeve ulice. U staroj gradskoj jezgri mnoge su znamenite zgrade, crkve, muzeji i ustanove, kao i ugodne restauracije, kavane i kafići.
Povijest, umjetnost i kultura Zagreba i Hrvatske, ali i Europe i svijeta, može se pratiti i šetnjom brojnim zagrebačkim muzejima.

Bogat je i raznovrstan kulturno-umjetnički život u gradu. Djeluje 20-ak stalnih ili povremenih kazališta i kazališnih scena. Svojim se zdanjem ističe Hrvatsko narodno kazalište, a od koncertnih dvorana najpoznatija je Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski«, nazvana po skladatelju prve hrvatske opere. Zagreb je domaćin brojnih domaćih i međunarodnih priredaba i manifestacija. Svjetski festival animiranih filmova održava se svake parne godine, a Muzički bijenale, međunarodni festival avangardne glazbe, svake neparne godine. Svake se godine održavaju Festival Zagrebačke filharmonije i velika cvjetna izložba Floraart (kraj svibnja ili početak lipnja), Reli starih automobila, Tjedan suvremenog plesa i Eurokaz, međunarodni festival suvremenih teatara (u lipnju). Posebna je turistička atrakcija Međunarodna smotra folklora, kada se na gradskim trgovima i ulicama izvode tradicijski plesovi, kola, običaji i dr. (u srpnju). Ljeti se održavaju i kazališne predstave i koncertne priredbe, napose na Gornjem gradu, u otvorenim ili zatvorenim prostorima. Na pozornici na Opatovini održava se Zagrebačko histrionsko ljeto.
U mnogim zagrebačkim restauracijama nude se raznovrsni specijaliteti domaće i međunarodne kuhinje. Od domaćih specijaliteta svakako valja kušati puricu, racu ili gusku s mlincima, štrukle, sir s vrhnjem, orehnjaču. Kako je Zagreb blizu mora, u ribljim se restauracijama nude svježi plodovi mora. U gradu ima mnogo ugostiteljskih objekata za pripremu tzv. brze hrane te se neće razočarati ni njezini poklonici.

Slikovita naselja nadomak gradu, Šestine, Gračani i Remete, nanizana oko grada poput ogrlice, još i danas čuvaju bogato tradicijsko naslijeđe: narodne nošnje, šestinski kišobrani, licitari i dr. Posebno mjesto u životu Zagrepčana i njihovih gostiju ima Medvednica – Zagrebačka gora i njezin najviši vrh Sljeme (1033 m). S vrha se pruža prekrasan pogled na Zagreb, dolinu Save i Kupe, na Hrvatsko zagorje, a za lijepih dana oko dopire sve do Velebita i snježnih vrhunaca slovenskih Alpa. Na Medvednici ima nekoliko planinarskih domova koji nude i smještaj. Posebno je atraktivan na Medvednici drevni Medvedgrad, srednjovjekovna utvrda, sagrađena u XIII. st., nedavno obnovljena. Ondje je sada Oltar hrvatske domovine, spomenik s vječnim plamenom, gdje Hrvatska odaje počast svim svojim junacima palim kroz povijest za domovinu.

Zagreb, glavni grad Hrvatske, na obroncima Medvednice (Zagrebačka gora) i na obalama rijeke Save; nadmorska visina 120 m. Povoljan geografski položaj u jugozapadnom dijelu Panonske nizine, u području u kojem se ona prožima s alpskim, dinarskim, jadranskim i panonskim krajevima, omogućuje mu najbolju valorizaciju srednjoeuropsko-jadranskoga prometnog smjera. Gradsku jezgru čine srednjovjekovni Gradec (Grič) i Kaptol. Izgradnjom nasipa željezničke pruge (1860.) stara podgrađa, koja dotad nisu jedinstvena urbana cjelina, postupno se spajaju u blokovski pravilan Donji grad.

Prometni položaj, koncentracija industrije (kovinska, elektrotehnička, tekstilna, kemijska, farmaceutska, grafička, kožna, drvna, proizvodnja papira i dr.), znanstvenoistraživačkih ustanova te industrijska tradicija, osnovna su obilježja njegove vodeće gospodarske uloge. U Zagrebu su koncentrirane središnje državne funkcije (zakonodavna, sudska, izvršna, novčarska, obrambena, zdravstvena, kulturno-prosvjetna, prometna i dr.). Istaknuto značenje imaju tri glavna prometna smjera: zapadni, prema Ljubljani odnosno zapadnoj Europi; istočni, prema jugoistočnoj Europi i Bliskom istoku; jugozapadni, prema Rijeci, najvećoj hrvatskoj luci. Na njih se nadovezuje: sutlanska željeznička pruga i Zagorska magistrala (Zagreb-Maribor-Beč), te prometni smjerovi prema Panoniji i Mađarskoj (zagorska željeznica, varaždinska i koprivnička cesta i željeznica). Željeznička veza s BiH, dolinom Une prema Splitu zbog ratnih posljedica za sada nije u funkciji.

Sportska događanja za koje je predviđena Arena Zagreb su rukomet, košarka, odbojka, mali nogomet, tenis, stolni tenis, gimnastika, badminton, boks, hrvanje, dvoranska atletika i ostali dvoranski sportovi. Također, omogućeno je i održavanje različitih koncerata, izložbi, sajmova, konvencija i kongresa. Osim navedenog, unutar građevine smješteni su i popratni ugostiteljski, poslovno-komercijalni sadržaji, kao i mala dvorana za treninge sportaša.
Arena Zagreb je naziv za višenamjensku sportsku dvoranu s pratećim sadržajima, predviđenu za održavanje sportskih, kulturnih, poslovnih i zabavnih manifestacija. Smještena je na zapadnom ulazu u grad Zagreb u naselju Lanište. Na susjednom zemljištu planira se izgradnja najvećeg trgovačko-zabavnog centra u Hrvatskoj, zvanog “Arena Centar”. Grad Zagreb i Vlada Republike Hrvatske raspisali su natječaj za izgradnju sportske dvorane koja bi ujedno bila i domaćin za Svjetsko rukometno prvenstvo u siječnju 2009. godine. Kapacitet dvorane iznosi 15 200 sjedećih mjesta odnosno 20 000 za potrebe održavanja koncerata.